Pretpostavljam da smo gotovi svi u djetinjstvu imali prilično iskrivljenu sliku o svecima. Tako smo svece zamišljali kao neke tamo gore u oblacima, koji su za svoju svetost bili unaprijed izabrani.

Zamišljali smo ih kao one koji su proveli život u strogoj pokori, molitvi, s nakrivljenom glavom, uvijek smrtno namračeni, nikad nasmiješeni. Osobno sam mislio da se nikad nisu bavili nekim fizičkim ili običnim svagdanjim poslovima i zanimanjima. Mislio sam da se svetac postaje samo u samostanu ili u nekoj pustinji. Hvala Bogu ovakva je slika sveca s vremenom iščezla.

           Ne znam kad sam prvi put čuo (vjerojatno nekad prije puberteta) da smo svi pozvani na svetost u onoj poznatoj: "Svecem se ne rađa nego postaje." To je za mene tada bilo silno iznenađenje, a i radost. Kada čovjek doživi prvo iskustvo grijeha, tada duboko u svom srcu počinje osjećati čežnju za krepošću. Osjećam da sam rođen za nešto drugačije, ljepše i uzvišenije, ne za grijeh, nego za vrlinu. U Katekizmu Katoličke Crkve čitamo: "Čežnja za Bogom upisana je čovjeku u srce, jer je od Boga i za Boga stvoren(...) Samo će u Bogu čovjek pronaći istinu i blaženstvo za čim neprestano traga: Posebno bitna crta ljudskog dostojanstva jest ta što je čovjek pozvan u zajedništvo s Bogom..." (KKC, 27)

           Ovo je veoma važna tema koju Crkva stavlja pred nas tijekom cijele crkvene godine, a osobito blagdanom Svih svetih. Prava je šteta što se ovaj blagdan često mijenja s Dušnim danom. Uz blagdan Uskrsa i Božića blagdan Svih svetih posebno mi je drag jer se odnosi na naš temeljni životni poziv, bistri naša životna traganja i puteve kojim se želimo ostvariti. Uzdiže nas iz ovozemaljskih prosječnosti jer svetost postaje naš životni imperativ.

Naš poziv na svetost proizlazi od Boga, našega Tvorca koji je svet, a mi smo stvoreni na njegovu sliku, stoga nas Gospodin Isus poziva: "Budite dakle savršeni kao što je savršen i vaš Otac nebeski" (Mt 5,48).

           Ne ostvariti svetost znači promašiti životni smisao. Svetost je svakodnevna promjena od grijeha ka vrlini, a taj rast ne možemo ostvariti bez Boga."Boga štujemo i divimo mu se u svetima kao odsjaju njegove slave. Zanijekati Mjesecu svijetlost jer je prima od Sunca bilo bi isto što i nijekati svetost svetaca koju primaju od Krista. A sam Isus Krist kaže budite svijetlo svijeta"(Z. Zoldi).

Bez svetačkih svjedočanstava kršćanstvo bi bilo samo još jedna utopističa ideja u svijetu. Bez pozitivne promjene vjera bi postala veoma dosadna-nekorisna ako ne bi donosila plod.

Hebrejska riječ za "svet"-"kadoš" znači odvojen, različit, drugačiji. Biti "svet" značilo bi ne pobjeći iz svijeta, nego biti u svijetu drugačiji po načelu ljubavi.

Zato nam Crkva upravo za ovaj blagdan donosi Govor na gori-Blaženstva, koja postaju ustav svetosti. Tko nije pročitao blaženstva, taj ne zna što je bit kršćanstva. Blaženstva su zapravo sažetak evanđelja. Po njima je svetac onaj koji u vrijeme nemira postaje kvalitetno drugačiji po tome što se zauzima za mir i nosi mir. U ovakvu lovu za užicima i obožavanjem tijela, svetac je onaj koji ostaje čist u svome srcu, svjestan da čistoća donosi plod radosti, veći nego svi užitci svijeta.

           Koliko ljudi danas trpi zbog različitih nepravdi, političkih, ekonomskih, posebno se sjetimo korupcije koja izjeda naše društvo. Premda je na našim stranama materijalna kriza, još uvijek postoje tolike firme, trgovački lanci koji ostvaruju silnu dobit, a radnici se dostatno ne plaćaju, uskraćuju im se prava na slobodne dane, plaćena bolovanja, porodiljski dopust, dječji dodatci... To nije svetost, na takve se poslodavce, firme i političare ne odnosi ono: Blago vama..., nego: Jao vama...

           Svetac je osoba koja zbog svojih životnih stavova spremno podnosi nepravdu jer je kadar reći laži laž, grijeh grijehu, nevjera nevjeri, krađa krađi. Dakle "biti svet" značilo bi biti izdvojen iz svijeta, njegovih negativnosti, postajući suprotnost matematici i profitima ovoga svijeta. Poziv na svetost poziv je koji vrijedi 24 sata na dan, svih 7 dana u tjednu i svih 365 dana u godini. To je poziv koji se ostvaruje u svim zvanjima i zanimanjima svijeta, po principima jednostavnosti, čistoće, ljubavi, pravde, mirotvorstva. Stoga neka nam po zagovoru Svih svetih svemogući Bog podari svete: roditelje, svećenike, liječnike, stočare, poljoprivrednike, ekonomiste, političare...

                                                                                                                     Don Josip Galić

 

 

 

 

Pin It