Sveto korizmeno vrijeme započinjemo Čistom srijedom ili Pepelnicom.

Korizma traje 40 dana ne računajući nedjelje. Ime Pepelnica dolazi od imena samog obreda pepelanja. Svećenik posipajući vjernike po glavi obično izgovara riječi: „Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti“. Upravo ovaj izvanjski obred simbolično pokazuje koji je smisao korizmenog vremena. Pepeo u svetopisamskoj tradiciji označava pokoru i spremnost promjene života. Čista srijeda dolazi također od simboličnog poziva na nutarnje čišćenje, promjenu. Ovaj dan Crkva je proglasila postom i nemrsom. Postiti znači najesti se jednom do sita, a nemrsiti znači ne jesti meso ni mesne prerađevine. Post obvezuje sve vjernike od 18. do 60. godine života, nemrs obvezuje sve vjernike od 14. godine. Nemrs uključuje sve petke u godini, napose korizmene, osim kad na taj dan pada svetkovina.

Svi smo potrebni promjene. Ne možemo nijekati stvarnost grijeha koji nas pritišće. Korizma započinje upravo u vremenu kada se kod nas obrezuju voćke i vinova loza. Bez kvalitetne rezidbe nema kvalitetnog uroda. Naša su srca upravo potrebna rezidbe, onih izdanaka zla, ružnih navika, govora i propusta.

Svrha korizmenog vremena očituje se na poseban način u korizmenim misnim predslovljima, koja govore o smislu korizmenog vremena: molitvi, postu, dobrim djelima. Ovo su čini koji služe za izgradnju vjernika.

U prvom predslovlju čitamo: „…“Ti nam svake godine daješ da radosno čekamo vazmene blagdane, pokorom čistimo dušu, revnije se molimo i vršimo djela ljubavi, te nas primanjem svetih otajstava obdariš svojim božanskim životom“.

U drugom predslovlju čitamo: “Ti si nama na spasenje odredio ovo korizmeno vrijeme da se obnovimo u čistoći srca, oslobodimo sebičnosti, te u ovom prolaznom svijetu postignemo neprolazno spasenje…“.

U trećem predslovlju nalazimo retke: „… i da te korizmenim odricanjem častimo,… Odricanje kroti našu sebični narav, otvara nam srce za potrebne po uzoru na Tvoju dobrotu…“.

Četvrto predslovlje veli:“… Ti tjelesnim postom suzbijaš naše zle sklonosti, uzdižeš dušu, daješ snagu i pobjedu, po Kristu Gospodinu…“. Kako lijepo satkano, kakav spasonosni lijek teče u ovim redcima.

Danas živimo u nekim čudnim vremenima u kojima je nepopularno govoriti o grijehu. Grijeh se ne naziva pravim imenom. Upozoriti nekoga danas na grijeh znači da ćeš biti prozvan fanatikom ili čudakom koji zadire u tuđu slobodu. Po ljudskim zakonima novonastalog doba ništa nije grijeh, sve je dopušteno. Krađa se naziva snalaženjem, bludnost ljubavlju…

Unatoč mentaliteta nijekanja grijeha, on je stvarnost koja razara i paralizira cijeli svijet. Isus nas na mnoštvo mjesta upozorava na razornu moć grijeha. Zato je ovo vrijeme spasonosno jer smo potrebni obnove, novih početaka. U ljekarnama možemo naći mnoge lijekove ali nikad se ne može naći lijek za sebičnost, oholost, bludnost… Lijek zlu zvanom grijeh ima samo Isus. On je liječnik koji liječi, to mu je uža specijalnost. Izliječio je doista mnoge. Sjeti se poročnog Augustina, razularenog Franje, častohlepnog Ignacija… najprije nazovi svoje stanje pravim imenom. Grijeh! Možda si lopov? On je došao poradi tebe. Možda si bludnik, lažac, klevetnik, ovisnik o opijatima… Ne zaboravi došao je doista upravo poradi tebe da te učini onakvim kakav je On.

Put do njega vodi samo iskrenom promjenom srca. Učini zato i ti ove korizme životnu promjenu  iskorakom posta, molitve i dobrih djela.

                                                                                                          Don Josip Galić, župnik

 

Pin It