Već treću nedjelju iz evanđeoskih izvještaja slušamo temu vinograda, kojom se Isus služi kako bi nam prenio svoju poruku. Poruku o našoj ulozi i mjestu u ovome svijetu.
Ovonedjeljno evanđelje (Mt 21, 33–43) nam donosi priču o vinogradaru koji je uredio vinograd te ga iznajmio očekujući dio uroda. Ovo je priča o povijesti spasenja u kojoj je Bog vinogradar koji svoj vinograd iznajmljuje najprije izraelskom narodu, a kasnije novom izabranom narodu – Crkvi. Vinogradari su dužni u svoje vrijeme predati plodove gospodaru. Umjesto toga kako veli prispodoba, najamnici poslane sluge zlostavljaju i ubiju. Ni to im nije bilo dovoljno u ostvarenju svoje zamisli, čine iskorak dalje, ubivši naposlijetku vinogradareva sina. Ovo je upravo slika svetopisamskog slijeda u kojem se iščitava Božje dolaženje i Božje odbacivanje u povijesti spasenja. Ovo je priča u kojoj najamnici žele biti gospodari. Nažalost dogodilo se ono što se događa toliko puta u ljudskoj povijesti. Čovjek koji ne prepoznaje i ne prihvata svoju ulogu u svijetu postaje izgubljen i destruktivan.
Nedavno je (2020.) Ronald Inglehard, profesor sa Sveučilišta Michigan, objavio opsežno istraživanje „Odustajanje od Boga: Globalno opadanje religioznosti“ provedeno u 49 zemalja svijeta. Pokazalo se da je u posljednjih 12 godina u čak 43 zemlje religioznost pala, a iznimke su bile tek zemlje poput Indije, Bugarske i Rusije. Što se tiče Hrvatske za sada je tek blagi pad. Za ove podatke rekli bismo „Ništa novo pod suncem“. Toliko puta su se događali kroz povijest usponi i padovi religioznosti, prihvatanje i odbacivanje Boga. Tomu su različiti uzroci. Mi postavljamo samo pitanje što je učinio čovjek koji odustaje ili se oslobađa Boga?
Statistike pokazuju samo određena činjenična stanja, ali ti postotci nikad ne znače ispravan ili krivi put. Upitajmo se od kuda nam smionost odustajanja od Boga i kolika je to cijena? Po čijoj smo odredbi i želji došli u život i po čijoj zamisli odlazimo iz ovozemaljštine? Upravo današnje evanđelje još jedanput posviješćuje na slikovit način čovjeku istinu o njemu samom. Da je svijet vinograd koji nije naše vlasništvo a da smo mi samo najamnici u ovom svijetu. Najamnici koji izgrađuju svijet po volji Božjoj. Ovo je veoma važna tema, vidiš opasno je zamijenit ulogu vinogradara i najamnika. Čovjek stvorenje Božje ne želi prihvatiti ulogu koja mu je dodijeljena, ulogu najamnika. Ne želi biti radnik, on hoće biti gospodar. Kako li se samo ponavlja ljudska povijest u onoj davnoj Adamovoj zabludi, želji, biti kao Bog. Kad god čovjek pomisli da je gospodar vinograda, svijeta, on gubi svoj životni smisao. Svijet nužno odlazi u pravcu destrukcije. Treba li nabrajati takve primjere?
Život ostaje samo bezglava trka slijepom ulicom. Život bez Boga je gomilanje rada, užitka, otimačine, suza, smijeha, konzumerizma i kraj.
Neka nas ne zavaravaju razna dostignuća, ona su privid jer uvećali smo doduše moć i posjed, ali ne i radost i smislenost. Ne zaboravi svoje prvotno zvanje. Mi smo samo najamnici i svaki drugi projekt je opasan!
Don Josip Galić, župnik